Smeđe žabe
U Hrvatskoj žive četiri vrste smeđih žaba: močvarna smeđa žaba (Rana arvalis), šumska smeđa žaba (Rana dalmatina), talijanska (lombardijska) smeđa žaba (Rana latastei), livadna smeđa žaba (Rana temporaria).
Sve su prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) strogo zaštićene divlje svojte (vrste) te ih je prema istom Zakonu zabranjeno namjerno hvatati, držati i/ili ubijati; namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije; namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja.
Na području Gorskog Kotara žive dvije vrste - šumska smeđa žaba i livadna smeđa žaba. U rano proljeće, kad večernje temperature narastu iznad 3-4°C, žabe kreću u novi ciklus razmnožavanja.
Okupljaju se u velikim brojevima oko lokvi ali i drugih voda, mužjaci privlače ženke svojim glasanjem. Svaka vrsta ima svoj specifični način glasanja odnosno zov, mogu se glasati pojedinačno ili u zborovima. Šumska smeđa žaba se glasa tihim brzo rastućem kvar-kvar-kvar-kvar u trajanju od 4-6 sekundi. Livadna smeđa žaba se glasa tihim hrapavim gruk-gruk, kod velikih zborova zvuk podsjeća na helikopter.
Nakon sparivanja ženke smeđih žaba polažu jaja, odnosno mrijest u vodu u karakterističnim kuglastim nakupinama. Za polaganje jaja smeđih žaba bitne su plitke mirne i sporotekuće vode ne dublje od 40 cm. Često se radi i o privremenim nakupinama vode u šumi ili na livadama koje ponekad mogu presušiti i prije nego se izvale punoglavci ili prije nego se punoglavci metamorfoziraju.
Nekoliko tjedana nakon polaganja jaja, izlaze punoglavci čiji se daljnji razvoj također odvija u vodi. U slijedećih par mjeseci punoglavci se postepeno pretvaraju u male žabice koje u ljetnim mjesecima izlaze na kopno i započinju sa odraslom životnom fazom.
Smeđe žabe koje dolaze u Hrvatskoj žive 10 i više godina, spolno postaju zrele nakon 2-3 godine. Izuzetak je (dolazi samo u Istri) koja živi oko 4 godine a spolno postaje je zrela nakon prve zime.
