O projektu

Vodozemci su na udaru promjena koje se zbivaju u okolišu. Te su promjene najvećim djelom uzrokovene ljudskom djelatnošću. Populacije tih životinja u Hrvatskoj nisu pošteđene svjetskog trenda - Amphibian Decline.

Ovim projektom pokušat ćemo zajedno smanjiti njihovo nestajanje. Aktivnostima ovog projekta vodozemci u Hrvatskoj sad su na udaru volonterskih snaga.

Hyla arborea

Uključi se i ti:

• javite nam lokacije na kojima ste vidjeli zgažene žabe, pošaljite nam fotografije
• šaljite nam fotografije različitih vrsta vodozemaca s opisom mjesta gdje ste ih fotografirali i naučite nešto o njima
• javite nam se za organiziranje obrazovnih akcija u prirodi
• prijavite sa u naš program za volontere

O vodozemcima

Vodozemci su prva skupina životinja na udaru toksičnih zagađenja koja pridonose globalnom amphibian decline-u. Zbog toga su u mnogim zemljama u očima lokalnog stanovništva prihvaćeni kao kišobran skupina za zaštitu okoliša, a osobito vlažnih staništa.
Oni su skupina životinja s vrijednošću bioindikatora. Od svih ostalih skupina kralježnjaka nešto su osjetljiviji na štetne promjene u okolišu. Stoga su vodozemci posebno pogodna skupina za praćenje stanja okoliša jer relativno brzo reagiraju na promjene u njemu. Općenito, takve organizme nazivamo biološki indikatori ili bioindikatori i oni su nam mjera zdravlja ekosustava.

Problemi u vlažnim staništima koji prvo pogađaju žabe:

• Organska onečišćenja (ispusti kanalizacija) i anorganska (nezbrinute ambalaže pesticida i anorganskih gnojiva, fosfati, metali u vodi...).
• Uništavanje staništa (prometnice na lošim lokacijama s nesaniranim posljedicama, kanalizirnje po starim standardima koji ne uzimaju u obzir opstanak živog svijeta na obalama...).

Žabe su osobito izložene trovanjima, jer velik dio svog života provode u vodi. Od jajeta, preko punoglavca, a ovisno o vrsti i u odraslo doba, primaju kemijske spojeve iz vode preko kože, ali i preko hrane koju uglavnom nalaze u vodi pa je i sama tretirana toksičnim spojevima.

U vlažnim ekosustavima su presudna karika jer povezuju hranidbene lance u vodi i na kopnu, a povezuju i mali svijet beskralježnjaka, osobito kukaca, s svijetom kralježnjaka, osobito ptica i sisavaca, životinja koje većina ljudi najviše primjećuje kao pokazatelje kvalitete prirode u svom okolišu.

Jedan od prioriteta u zaštiti prirode jest valorizirati područja kroz procjenu njihove bioraznolikosti te uspostaviti biomonitoring vrijednih područja. Upravo ovakvi projekti koji jednostavnim stručnim metodama objedinjuju rad lokalnog stanovništva i stručnjaka, te integriraju mjere zaštite vodozemaca u državne baze podataka za prostorno planiranje i izgradnju prometnica, omogućuju efektno i dugoročno rješenje problema zdravog čovjekovog okoliša u suživotu sa zdravim sustavom prirodnog staništa.