Kravosas - Elaphe quatuorlineata
Razred – Reptilia
Red – Squamata
Podred – Serpentes
Porodica – Colubridae
RASPROSTRANJENOST
Živi na području Italije (uglavnom južnije od rijeke Po), Sicilije, JZ Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Republike Makedonije, Grčke (osim krajnjeg SI), JZ Bugarske i na Egejskim otocima.
U Hrvatskoj dolazi na čitavom obalnom području te nekim otocima (Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag, Silba, Olib, Premuda, Hvar, Brač, Vis...)
BIOLOGIJA
Opis vrste: Kravosas je neotrovna zmija. Najduža je europska zmija koja može narasti i preko 200 cm, ali prosječna dužina je oko 150 cm. Temeljna boja s gornje strane je žuto do cvenosmeđa ili sivosmeđa, s po dvije tamne pruge na leđima sa svake strane tijela. Glava je dobro izražena, zjenice su okrugle, preko očiju ima tamnu prugu. Leđne ljuske su blago grebenaste što joj daje malo grublji izgled. Mlada životinja ima na svijetlosivoj osnovi crnosmeđe šare - s gornje strane tijela ima više redova tamnih mrlja od kojih su one u srednjem redu najveće. Bjelkasta donja strana posuta je brojnim trokutastim mrljama. Što je životinja starija mrlje s donje strane su blijeđe, a leđne mrlje prelaze u pruge. Promjene kod mladih jedinki započinju oko jedne godine starosti (ovisno o dostupnosti hrane) tj. 50-60 cm duljine. Mlade zmije prolaze kroz niz različito obojanih stanja vezanih uz starosnu dob, a s otprilike tri godine (cca 110–120 cm dužine) u potpunosti završe s promjenom obojenosti.
Stanište i aktivnost: Dobar je penjač i plivač. To je flegmatična zmija koje se sporo kreće i nerado napada. Ako joj se priđe u prvi mah ostaje nepomična, ali ako ju se uznemirava nastoji pobjeći na neko skrovito mjesto pri čemu obično glasno sikće. Kravosas je dnevna zmija, najviše aktivna ujutro i kasno popodne. Za vrućih ljetnih dana može biti aktivan i tijekom noći.
Voli sjenovita, topla i vlažna staništa tako da se može pronaći čak i u močvarnim područjima, iako u usporedbi s bjelicom (Zamenis longissimus) voli nešto suša područja. Na Mediteranu ga nalazimo na krškim staništima s makijom i u bjelogoričnim šumskim područjima. Može se naći na rubovima šuma, livadama, uz potoke, u jarcima uz cestu, kamenolomima, ruševinama, rubnim područjima poljoprivrede... Skriva se u suhozidima, gustišu, ispod starih dasaka ili u zečjim rupama. Nalazimo ga do 1600 m nadmorske visine.
Životni ciklus: Ženke se pare gotovo svake godine, nakon perioda hibernacije i izlegu 4-16 jaja, dužine 30-70 mm. Ponekad mužjak ugrize ženku za vrat za vrijeme parenja. Mladi se izlegu za 7-9 tjedana i dugi su 20-40 cm. Spolnu zrelost postižu za 3-4 godine.
Prehrana i predatori: Svoj plijen često lovi za topla, oblačna vremena i u sumrak. Odrasli se hrane malim sisavcima (miševi, štakori, mladi zečevi) i ponekad pticama te ptićima i jajima u proljeće. U prehranu ulaze i gušteri koji su glavna hrana mladima. Veliki plijen davi. Njihovi prirodni neprijatelji su rode, orao zmijar, jež, šareni tvor, vrane i gavrani.
Međunarodni propisi:
Bernska konvencija - Appendix II, strogo zaštićena vrsta
Direktiva o staništima – Annex II, Annex IV
Hrvatski propisi:
Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) - strogo zaštićena svojta
Procjena rizika od izumiranja svojte prema IUCN kriterijima - Crvena knjiga:
Globalno – rizik od izumiranja nije procjenjen
Hrvatska - LC, least concern
REFERENCE
Arnold E.N., Burton J.A. 2002. A field guide to the reptiles and amphibians of Britain and Europe. London: Collins.
Borm, L., Garms, H. 1981. Fauna Europe. Zagreb-Ljubljana, Mladinska knjiga.
David P. 2004. Fauna Europaea: Elaphe quatuorlineata. http://www.faunaeur.org/
Forenbacher, S. 2002. Kompendij, velebitske faune I. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Kreiner G. 2007. The Snakes of Europe. Edition Chimaira, Frankfurt am Main.
Speybroeck J. 2007. EuroHerp on-line database. Elaphe quatuorlineata. http://nemys.ugent.be/species.asp?spec=44628&group=16&act=3
Schultz K.D. 1996. A Monograph of the Colubrid Snakes of the Genus Elaphe, Fitzinger. Koeltz Scientific Books, Havlickuv Brod, Czech Republic.
Tvrtković i sur. 2006. Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Zagreb: Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Republika Hrvatska.
