crni daždevnjak - Salamandra atra
Razred: Amphibia
Red: Caudata
Porodica: Salamandridae
RASPROSTRANJENOST:
Svijet: živi samo u Alpama i Dinaridima
Europa: Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Srbija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Italija, Švicarska, Francuska
BIOLOGIJA:
Opis vrste: Kao i ostalim repatim vodozemcima, tijelo mu je izduženo sa četiri noge podjednake dužine. Koža je sluzava i jednobojna, najčešće crne, a rijetko sivkaste ili smećkaste boje. Iza glave imaju nabreknuća - parotidne žlijezde (nakupine otrovnih žlijezda koji ih čine nejestivima).
Ličinke se ne mogu vidjeti, jer se razvijaju unutar tijela majke.
Stanište: Crni daždevnjak je potpuno kopnena vrsta, kojoj nije potrebno vodeno stanište za razvoj. Odabiru hladna, vlažna planinska staništa. Na manjim nadmorskim visinama žive u mješanim šumama, no nalazimo ih i na otvorenijim staništima iznad granice drveća, ako ima dovoljno povoljnih skrovišta. Većinu vremena provodi u šupljinama, procjepima i rupama. Uglavnom su aktivni noću, iako ih se može susresti i danju na zasjenjenim mjestima, osobito nakon kiše i za oblačna vremena.
Životni ciklus: Parenje se odvija na kopnu, kada su uvjeti u okolišu povoljni (visoka vlažnost). Mužjak obuhvaća ženku i polaže je na spermatofor (paketić sperme) koji je ispustio na tlo. Nakon oplodnje, jaja se razvijaju unutar ženke i ličinke nastavljaju svoj razvoj u majci do preobrazbe. Ženke potom rađa dva potpuno preobražena mlada, dugačka 4 do 5 cm. Trudnoća traje dvije godine na nižim nadmorskim visinama (650 – 1000 m/nm), a tri godine na višim (1400 – 1700 m/nm). Mladi se u majci isprva hrane vlastitim žumanjkom, a zatim neoplođenim jajima. Nakon što iscrpe i taj izvor hrane, hrane se posebnom hranom koju izlučuje stijenka maternice. Životni vijek je barem deset godina.
Prehrana i predatori: Odrasli se hrane mekušcima, gujavicama, stonogama, kopnenim račićima i kukcima. Predatori ih uglavnom izbjegavaju, budući da su otrovni. Otrovom, koji je neurotoksičan, snabdijevaju ih parotidne žlijezde te četiri reda otrovnih žlijezda koje se protežu dužinom tijela. Ako ih predator pokuša pojesti, to najčešće završava smrću obje životinje.
Međunarodni propisi:
Direktiva o staništima - Annex IV
Bernska konvencija - Appendix II; strogo zaštićena vrsta
Hrvatski propisi:
Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) - strogo zaštićena svojta
Procjena rizika od izumiranja svojte prema IUCN kriterijima - Crveni popis:
Globalno – LC, least concern
LITERATURA:
Gasc J, Cabela A, Crnobrnja-Isailović J,Dolmen D, Grossenbacher K, Haffner P, Lescure J, Martens H, Martinez Rica JP, Maurin H, Oliveira ME, Sofianidou TS, Veith M, Zuiderwijk A 2004: Atlas of reptiles and amphibians in Europe, reedition, Museum national d'historie neturelle, Paris
EuroHerp on-line database. 2007. http://nemys.ugent.be/start.asp?group=16
Griffiths R: Newts and salamanders of Europe, T & A D Poyser, London 1996.
Arnold EN: A field guide to Reptiles and Amphibians of Britain and Europe, HarperCollinsPublishers 2002.
